EUROPSKA PITANJA
Sigurnost kao političko pitanje broj jedan:
*S portala Sindikata novinara Hrvatske prenosimo izvještaj o javnim razgovorima u centru Doživi Europu u Zagrebu:
U suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Sindikat novinara Hrvatske pokrenuo je projekt „Europski izazovi“ – seriju javnih razgovora o temama koje izravno oblikuju svakodnevni život građana Republike Hrvatske i budućnost Europske unije. Riječ je o formatu koji želi nadilaziti dnevno-političku površinu i otvoriti prostor za argumentiranu, sadržajnu raspravu o ključnim strateškim pitanjima današnjice.
Razgovore u centru Doživi Europu u Zagrebu vode novinari Domagoj Novokmet i Mila Moralić, a u fokusu su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu te relevantni stručnjaci iz područja sigurnosti, gospodarstva, vanjske politike i energetike. Cilj projekta nije tek informirati, nego detektirati stvarne izazove i ponuditi kontekst u vremenu ubrzanih geopolitičkih promjena i rastuće globalne nesigurnosti.
„Sigurnost više nije isključivo vojno pitanje”
Uvodna emisija bila je posvećena temi europske otpornosti i sigurnosti, pitanju koje je, kako je istaknuto, postalo političko pitanje broj jedan u Europskoj uniji. Gosti su bili zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu i bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula te analitičar i komentator Telegrama Goran Redžepović.
Otvarajući raspravu, Picula je upozorio kako se sam pojam sigurnosti posljednjih godina temeljito promijenio.
„Sigurnost više nije isključivo vojno pitanje. Ona danas inkorporira i strahove vezane uz energetiku, ekologiju i, na kraju krajeva, subjektivni osjećaj ugroženosti“, istaknuo je, naglasivši da građani sigurnost danas doživljavaju puno šire nego ranije.
Pozivajući se na istraživanje Eurobarometra, dodatno je naglasio kako „čak 68 posto građana država članica smatra da je pitanje zajedničke obrane i više razine sigurnosti postalo političko pitanje broj jedan, a odgovore očekuju prije svega na europskoj razini“. Time se, smatra, dodatno povećava pritisak na europske institucije da ponude konkretna rješenja.
No istodobno je upozorio na unutarnje slabosti same Unije.
„Europska unija nije zajednička država, nego zajednica država. Upravo zbog toga ne donosi brzo ni lako odluke“, rekao je Picula, podsjećajući da u području obrane i vanjske politike i dalje postoji pravo veta koje može blokirati zajedničke inicijative.
S druge strane, Goran Redžepović upozorio je na jaz između političkih ambicija i stvarnih rezultata.
“Mnogo priča o sigurnosti, ali rezultati su mršavi”
„Jako se mnogo priča o sigurnosti, ali rezultati su mršavi“, ocijenio je, istaknuvši da unutar Europske unije još uvijek ne postoji jasan konsenzus o modelu buduće obrambene politike.
Prema njegovim riječima, „ne postoji konsenzus unutar EU-a o smjeru obrambene politike. Jedni žele zadržati NATO kakav jest, drugi zagovaraju europsku vojsku, a treći predlažu europeizaciju NATO-a.“ Upravo taj nedostatak dogovora, smatra, usporava svaku ozbiljniju reformu.
Domagoj Novokmet, Tonino Picula i Goran Redžepović
Kao najrealniji scenarij vidi postupno preuzimanje odgovornosti unutar postojećeg saveza.
„Europeizacija NATO-a najkraći je i najefikasniji put. Europa mora postupno preuzimati sposobnosti i kapacitete od Sjedinjenih Američkih Država“, poručio je Redžepović, upozorivši pritom da bi naglo američko povlačenje moglo izazvati ozbiljnu destabilizaciju jer Europa zasad nema vlastite nuklearne, obavještajne i svemirske kapacitete u punom opsegu.
Rasprava se dotaknula i unutarnjih političkih podjela u Uniji te pitanja proširenja na Zapadni Balkan. Sudionici su se složili da stabilno susjedstvo predstavlja strateški interes Hrvatske, ali i da bez jasne političke volje na razini EU-a nema ni brzih ni učinkovitih rješenja.
Ključni izazov: politička odlučnost
Zaključak prve emisije bio je jasan: dijagnoza europskih problema sve je preciznija, no ključni izazov ostaje politička odlučnost. U trenutku kada se globalni odnosi ubrzano mijenjaju, vrijeme postaje najvrjedniji resurs, a Europska unija si teško može priuštiti institucionalno odugovlačenje.
Projekt „Europski izazovi“ nastavlja se novim razgovorima koji će otvoriti teme europske konkurentnosti, fiskalne politike i strateške autonomije. Sljedeća emisija održat će se u četvrtak, 19. veljače, od 12 do 13 sati, a gosti će biti Karlo Ressler i Velimir Šonje. U fokusu će biti ekonomska snaga Europe i fiskalni izazovi u novom geopolitičkom kontekstu, temi koja, jednako kao i sigurnost, izravno određuje budućnost europskih građana. Za sudjelovanje u razgovoru 19. veljače možete se prijaviti na ovom linku.
U suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Sindikat novinara Hrvatske nastavlja projekt „Europski izazovi“ – seriju javnih razgovora o temama koje izravno oblikuju svakodnevni život građana Republike Hrvatske i budućnost Europske unije. Drugi susret u centru Doživi Europu u Zagrebu otvorio je neka od najkompleksnijih pitanja današnjice: Kako bi trebao izgledati novi višegodišnji proračun EU? Treba li nam više subvencija i podrške domaćoj proizvodnji ili radikalno manje regulacije? Razgovore vodi novinar Domagoj Novokmet, a u fokusu ove epizode su ekonomska snaga Europe i fiskalni izazovi u novom geopolitičkom kontekstu. Gosti su zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za proračun Karlo Ressler (HDZ) te ugledni ekonomski analitičar Velimir Šonje. Središnja tema rasprave bio je Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje nakon 2027. godine. Karlo Ressler je istaknuo kako se novi proračun donosi u vremenu duboke transformacije: „Europski proračun više nije samo alat kohezije; on postaje ključni instrument sigurnosti, obrane i tehnološke neovisnosti.“ Otvoreno je i pitanje fiskalne federalizacije – može li i treba li Unija preuzeti više ovlasti nad financijama država članica te postoji li opasnost da u tim novim okolnostima mali i manje razvijeni izvuku deblji kraj. Sudionici su se detaljno osvrnuli na dramatičan izvještaj Marija Draghija o konkurentnosti. „Europa se nalazi pred izborom: ili će osigurati 800 milijardi eura dodatnih investicija godišnje, ili će se suočiti s laganim odumiranjem svog socijalnog modela“, upozoreno je tijekom rasprave. Poseban naglasak stavljen je na „birokratski uteg“ koji guši europska poduzeća, uz zaključak da zelena i digitalna tranzicija ne smiju postati prevelik teret za gospodarstvo. Velimir Šonje i Karlo Ressler analizirali su i specifičnu poziciju Hrvatske. Dok se još uvijek oslanjamo na izdašna europska sredstva, procesi u razvijenijim zemljama poput Češke ili Litve pokazuju što nas čeka – postupni pad značaja javnih europskih sredstava i nužnost jačanja privatnih investicija. Rasprava nije zaobišla ni demografsku krizu, koju su sugovornici detektirali kao „tihu prijetnju“ koja izravno podriva ekonomsku održivost i budućnost europskog načina života. Projekt „Europski izazovi“ nastavlja detektirati stvarne izazove i nuditi kontekst u vremenu ubrzanih promjena, donoseći argumentiranu raspravu o strateškim pitanjima koja izravno određuju budućnost hrvatskih građana.
Europski izazovi: Vesna Pusić i Davor Ivo Stier
U suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Sindikat hrvatskih novinara nastavlja projekt “Europski izazovi” – niz javnih rasprava o ključnim strateškim pitanjima koja oblikuju budućnost Europske unije. nova epizoda snimljena u centru “Doživi Europu” u Zagrebu bavi se europskom sigurnošću, unutarnjom stabilnošću demokracija i novim modelima integracije usred promjenjive globalne geopolitike. Domaćin rasprave je novinar Domagoj Novokmet, a gosti su Davor Ivo Stier (zastupnik u Europskom parlamentu, HDZ) i Vesna Pusić (bivša ministrica vanjskih i europskih poslova). Središnja tema rasprave bila je nužnost postizanja sigurnosne neovisnosti. Sudionici su se složili da, nakon uspješnog odmicanja od energetske ovisnosti o Rusiji, Europa sada mora izgraditi vlastite obrambene sposobnosti i smanjiti ovisnost o SAD-u. Sudionici su upozorili da se globalni poredak ubrzano mijenja te da Europska unija, koja je desetljećima bila prvenstveno mirovni i gospodarski projekt, mora redefinirati svoju ulogu u svijetu. Ruska agresija na Ukrajinu, nestabilnost u susjedstvu i promjene u transatlantskim odnosima dodatno su naglasili potrebu za jačanjem europske sigurnosne politike i većom političkom koordinacijom među državama članicama.
U raspravi je istaknuto kako Europa, iako gospodarski snažna, još uvijek nema dovoljno političke i sigurnosne autonomije. Davor Ivo Stier naglasio je da jačanje europskih obrambenih kapaciteta mora biti usklađeno i koordinirano unutar europskog okvira, kako bi se izbjegla nova nepovjerenja među državama članicama. Vesna Pusić upozorila je, s druge strane, na unutarnje izazove Europske unije, uključujući rast populističkih i anti-europskih političkih opcija te pokušaje destabilizacije demokratskih sustava.
U tom kontekstu, raspravljalo se i o potrebi zaštite demokratskih procesa u Europi, posebno u vrijeme rastućih dezinformacija i stranih utjecaja. Sudionici su istaknuli kako Europska unija mora pronaći ravnotežu između zaštite demokratskih institucija i očuvanja temeljnih sloboda.
Poseban dio rasprave bio je posvećen proširenju Europske unije, s naglaskom na Ukrajinu i zemlje Zapadnog Balkana. Sudionici su se složili da je podrška Ukrajini ključna za sigurnost Europe, ali i da proces proširenja mora biti realističan i postupan. Istodobno, upozoreno je na pad podrške Europskoj uniji u zemljama Zapadnog Balkana, što otvara prostor za jačanje utjecaja drugih globalnih aktera.
Na kraju rasprave dotaknuta je i uloga Hrvatske, koja kao članica Europske unije i država na granici s jugoistočnom Europom ima potencijal igrati važnu ulogu u stabilnosti regije i oblikovanju europske politike proširenja. Sudionici su se složili da Hrvatska može snažnije koristiti svoj geopolitički položaj i iskustvo članstva kako bi pridonijela jačanju europske sigurnosti i stabilnosti.